Već prvi pogled na čašu vina može otkriti mnogo toga. Osim činjenice da li je čaša poluprazna ili polupuna, boja vina recimo može odrediti ne samo starost, već i sortu, ali i ponešto o vama samima koji ste ga naručili i otvorili!

Posmatrana na lepom difuznom svetlu i beloj pozadini, boja vina svojim nijansama iskusnom stručnjaku šapuće brojne podatke: od sorte, preko starosti i kakvoće, do kvaliteta vina i njegovih eventualnih mana. A ponekad i kiselost, što može pretpostaviti dužinu mogućeg maturiranja. Recimo širaz s plavičastim obrubom uz zid čaše obično pokazuje niski nivo kiselosti i upućuje da ga treba popiti u roku od svega nekoliko godina posle punjenja.

Sa druge strane, kad je reč o sorti, boja nije naročito siguran metod prepoznavanja jer vino često ume da iznenadi promenama pa se sorta zato pojavljuje u raznim kategorijama obojenosti. Ali, osnove bi mogle biti ovakve:

Boja slame u nijansama od blede do tamne: vino verde, morava, muskadet, verdeho, mladi rizling, torontes, muskat, albarinjo…
– Ove osobine (uz nekad i zelenkaste nijanse) ukazuju na mladost, svežinu i lagano telo. Ovde spada i mladi pino griđo, a vi uživajte u tim vinima u prve dve godine.

Žuta boja u nijansama od blede do tamne: albarinjo, gruner veltliner, sovinjon blan, semijon, vermentino, sotern, odležali rizling…
– Veliki broj belih vina spada u ovu kategoriju, poput nebarikiranog šardonea ili šenin blana, a ovakva obojenost pretpostavlja umerenu zrelost i umerno telo.

Boja zlata u nijansama od blede do tamne: šenin blan, pino griđo, vionjer, verdeho, šardone, odležala bela vina Riohe…
– Zlatasti odsjaji najaviće zrelost vina koja se prema strukturi gotovo mogu žvakati, ali još dovoljno živahna i voćna. Budući da je većina tih zlatnih vina prošla kroz neki oblik starenja u hrastovini, možete očekivati da su sa nižim kiselinama.

Braonkasta boja u nijansama od blede do tamne: odležala bela vina, šeri, beli porto, pedro ximenez…
— Pretpostavljate da su ovo raritetnija vina. Ili umrla! Tupa, zatvorena boja zlata i izbledela narandžasta vina su prostor za duboku analizu. S jedne strane mogu biti nejasnija i tamnija samo zato što su izrađena od delomično sušenog voća, dok su opet neka desertna dublje zlatne boje i u nijansama. S druge strane, ovaj kolorit može značiti da su vina baš odavno imala premijeru. Dugim stajanjem većina belih vina gubi sjaj, a u najgorem slučaju boje su indikativne za oksidaciju.

BOJE VINA

Amber ili narandžasta boja u nijansama od blede do tamne: šeri, morava, beli porto, tokaj, vin santo, stari tawny porto…
– U vinima sa visokim procentom šećera ovakve nijanse daju nagoveštaj posebne zrelosti aroma, od džema, preko kandiranog voća do čitave bombonjere voćnih, cvetnih pa i tercijarnih nota.

Boja bakra u nijansama od blede do tamne: pino griđo, provansalski roze, roze od sorte pino noar, tiburenski roze…
– Specifična boja bakra dolazi od crvenkaste pokožice bele sorte pino griđo ili nežnih crvenkastih nijansi kod sorti poput pinoa koje daju bleđe obojena crvena vina.

Boja lososa u nijansama od blede do tamne: provansalski roze, beli zinfandel, sanđoveze rose, širaz roze…
– Ova obojenost nagoveštava vina modernog stila, lagana, hrskavih kiselina, elegantna i slojevita. Posebno su popularna bledo ružičasta, boje korala, ruže, svetlog lososa ili svetlo narandžaste boje, pri čemu je reč obično o skupljim etiketama koje mogu duže da odležavaju.

Pink boja u nijansama od blede do tamne: roze od sorte morvedre, grenaš roze, tavel, ružica…
– Ružičasta boja zapravo zavisi od količine vremena u kom sok ostaje u kontaktu s pokožicom tokom fermentacije. Produžite kontakt i imaćete tamnije, purpurne ili magenta note vina. Kao i kod belih vina, ako roze pokazuje smeđe ili tamne braonkaste odsjaje i tonove, razmislite dvaput pre nego ga kupite. Postoji mogućnost da je u oksidiranom obliku dok opet, za neka gore pomenuta vina, može biti i sasvim normalan efekat, pogotovo ako je griđo u pitanju.

Boja rubina u nijansama od blede do tamne: pino noar, prokupac, tempraniljo, bordoške kupaže, merlo, kaberne…
– Vina svetle rubin boje ili donekle providne granitne su laka vina, mlada vina, najverovatnije pino noar, cvajgelt ili game. Obično su sa niskim ili srednjim sadržajem tanina i dovoljno kiseline da isprate skoro svaki kuvani obrok. Još svetlija nijansa najčešće znači da su veoma mlada.

Boja purpura u nijansama od blede do tamne: božole, valpoličela, malbek, širaz, alikant buše (bojadiseri), pinotaž…
– Opet, vina dubokih crvenih rubin tonova pa i boje zrele trešnje su ona koja najradije zamišlja prosečni ljubitelj: divan merlo, zinfandel ili sanđoveze. U svakom slučaju, srednje telo, umereni tanini i kiseline, baš kakve se traže u većini vinskih karti restorana.

Boja crvenog granita u nijansama od blede do tamne: nebiolo, sanđoveze, odležala crvena vina, probus, odležali amarone, barolo…
– Pred vama su vina-obrok. Mogu se „žvakati“ koliko su puna i džemasta u pozitivnom smislu reči. Ovde spadaju najpopularnije, najraširenije svetske sorte: kaberne, širaz i recimo malbek. Dubina i neprozirnost ovih vina garantuje kompleksnost ukusa i aroma, zdrave i izrađene tanine i najverovatnije niže kiseline. Kad vina pak zaogrnu nijanse mahagonija ili malo pobraone, verovatno je reč o dosta odležalim bogatim vinima, još uvek u dovoljnoj kondiciji za uživanje. Pa i nešto više!

Zlatasto braon boja u nijansama od blede do tamne: odležali porto, odležali nebiolo, odležali sanđoveze, madera, jako staro crveno vino…
– Ušli smo u zonu 10+ godina ili vina sposobnih za dugo odležavanje. Ovim superseniorima tipa porto ili madera decenije odležavanja ne mogu ništa, naprotiv! Sasvim suprotno, ako je u vašem podrumu merlo ili nebiolo zagasnuo u braon tonove ne recite da vas nismo upozorili pre otvaranja. A opet, jedan odležali merlo, poput etikete Chateau Petrus, sigurno vas neće sprečiti da ga otvorite bez obzira na nijansu braon boje. Pa makar plakali posle toga, bilo od sreće ili razočarenja.

I za kraj, da li ste primetili da je šardone slabijeg tela daleko svetliji od onog izuzetno punog, pa i kaberne ili kratošija? Vino postaje tamnije sa dužinom odležavanja. Takođe, što je vino ekstraktivnije, nijansa je tamnija. Boja lukovine u rozeu može da znači i da je vino na kraju karijere. Ali ne mora, neki vinari upravo jure takvu boju.

Sve su to male tajne velike vinske kuhinje, a ima ih zbilja mnogo i uživanje je otkrivati ih. |